|
|
EKONOMSKA |
|
OSNOVNI POKAZATELJI
PROCESA PRIVATIZACIJE
U REPUBLICI SRBIJI U PERIODU OD 2002. DO 2009.GODINE
Jedna od osnovnih karakteristika dosadašnjeg toka procesa
privatizacije u Republici Srbiji jeste da je on neuspešan,
a što se prvenstveno odnosi na period od 2002. do 2009. godine.
Umesto da privatna svojina, kako se očekivalo, pokaže sve svoje
preimućstvo nad društvenom, odnosno državnom svojinom, ona je u
Srbiji, zbog načina njenog sprovođenja, za posledicu imala
smanjenje proizvodnje, gašenje privrednih subjekata, sve veću
nezaposlenost, kršenje osnovnih prava zaposlenih i sve veću
njihovu bedu i siromaštvo.
opširnije
|
|
PREGLED
OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
/Saopštenje br.
9/09 od
3.11.2009. godine/
Prosečna zarada u Republici Srbiji, isplaćena u septembru 2009.
godine, iznosi 43577 dinara i nominalno je na istom nivou kao i
prosečna zarada isplaćena u avgustu 2009., dok je realno manja
za 0,3%.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji,
isplaćena u septembru 2009. godine, iznosi 31319 dinara. U
odnosu na prosečnu zaradu bez poreza i doprinosa isplaćenu u
avgustu 2009. godine, nominalno je manja za 0,1%, a realno je
manja za 0,4%.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
SAOPŠTENJE
SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA SRBIJE
PRIZNAJE ZVANIČNU STATISTIKU
Dana 19.10.2009. godine, u dnevnom listu „Dnevnik“, objavljen je
tekst pod naslovom „Igra tuđim sudbinama“ i nadnaslovom „Opšta
licitacija o broju otpuštenih radnika“.
opširnije
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
/Saopštenje br. 8/09 od 22.09.2009. godine/
Prosečna neto zarada u periodu januar-jul 2009. godine iznosila je
31.178 dinara i zabeležila je realni rast od 2,3% u
odnosu na isti period prethodne godine, dok su prosečne neto zarade
u javnom sektoru iznosile 38.383 dinara, što je realno manje za
1,7%. Prosečna penzija u ovom periodu iznosila je 19.782 dinara
i realno je povećana za 8,3%.
U julu 2009. godine prosečna neto zarada iznosila je 32.553
dinara i u odnosu na prethodni mesec realno je porasla za 3,4%,
a u odnosu na isti mesec 2008. godine za 2,5%. Posmatrano u
evrima prosečna neto zarada je u julu 2009. godine u odnosu na
isti mesec 2008. godine usled deprecijacije deviznog kursa
zabeležila realno smanjenje vrednosti od 6,2% i iznosila je 349,5
evra.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
Održan sastanak Radne grupe
za izmenu i dopunu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
REFORMA PENZIJSKOG SISTEMA
Radna grupa za izmenu i dopunu Zakona o penzijskom i invalidskom
osiguranju održala je sastanak 11. septembra 2009. godine u
kancelarijama Ministarstva rada i socijalne politike. Sastanku su
prisustvovali svi članovi radne grupe. Za sada Ministarstvo još nije
izašlo sa svojim predlogom za izmenu Zakona o PIO, ali je obećano da
će u naredih nekoliko dana bili završena i distribuirana Analiza
finansijskih efekata promena pojedinih odredbi Zakona o PIO, kao i
Uporedni prikaz stanja u oblasti PIO po odabranim zemljama, na čemu
trenutno radi Ministarstvo rada i socijalne politike.
Sledeći sastanak biće održan za 10-tak dana, tj. okvirno oko 20.
septembra, pre konferencije MOR o penzijskoj reformi, koja će se
održati 24. i 25. septembra u Beogradu, a kojoj će prisustvovati i
svi članovi ove Radne grupe.
Preuzmi
ČLANOVI RADNE PODGRUPE
(.pdf)
|
|
POKAZATELJI
SIROMAŠTVA U SRBIJI
U Republici Srbiji oko 750.000 stanovinika je u oblasti
socijalne zaštite.
2.
Indeks siromaštva za 2008. godinu bio je 7,9%.
Kod starije populacije ovaj indeks je premašio 10%, što znači da
više od 135.000 starijih od 65 godina žive ispod linije siromaštva.
3.
U kategoriji permanentno siromašnih nalaze se:
a)Romi
– 49,2%
b)Nezaposleni
– 10%
v)Žitelji
sela – 9,8%
g)Izbegla
i raseljena lica – 8%
d)Stariji
od 65 godina - 7%
e)Deca
– 6%
ž)Osobe
sa invaliditetom - 2%
z)Gradski
žitelji – 4,3%
i)Domaćinstva
sa više članova - 3,3%.
4. Indeks siromaštva
je indikator kojim se
meri učešće (procenat)
stanovnika koji ne mogu obezbediti osnovne resurse za život, tj.
čiji je dohodak niži od „linije siromaštva”. Indeks i linija
siromaštva se obično računaju u nacionalnim okvirima i kvalifikuju
osobe za određena
prava iz domena
socijalne zaštite. Kao
međunarodni komparativni indeks siromaštva postoji ustanovljena
linija siromaštva po kojoj
osobe sa manje 30$ izraženih u
dolarima jednake kupovne
moći (tzv. PPP dolari) mesečno,
spadaju u apsolutno siromašne.
5.
Prema podacima zvanične statistike u Srbiji je u 2007. godini bilo
490.000 siromašnih ili 6,6%. Granica njihovog siromaštva bilo je
mesečno primanje od 8.883 dinara ( u 2002. godini 5.234 dinara, a
2006. godine 6.221 dinara).
6.
U martu mesecu 2009. godine zaradu nije primilo 97.377 zaposlenih
ili 8,9% zaposlenih.
7.
U Republici Srbiji u 58 opština preko 22.000 siromašnih, među
kojima su sve češće i viškovi zaposlenih, koristi besplatne
obroke. Trenutno postoji potreba za preko 30.000 besplatnih
obroka.
8.
Medologija izračunavanja linije siromaštva – Linija siromaštva
izračunava se na osnovu minimalne potrošačke korpe hrane koja
obuhvata 193 proizvoda. Minimalna potrošačka korpa hrane utvrđuje se
tako što se cena jedne kalorije po danu na nacionalnom nivou pomnoži
sa nutricionističkom minimumom od 2.288 kalorija dnevno.
Odelenje za ekonomska i socijalna pitanja
|
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
Prosečna zarada u Republici Srbiji, isplaćena u junu 2009. godine,
iznosi 44246 dinara. U odnosu na prosečnu zaradu isplaćenu u maju
2009. godine, nominalno je veća za 2,5%, a realno je veća za 2,4%.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, isplaćena
u junu 2009. godine, iznosi 31768 dinara. U odnosu na prosečnu
zaradu bez poreza i doprinosa isplaćenu u maju 2009. godine,
nominalno je veća za 2,2%, a realno je veća za 2,1%.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
28.jul
2009.
STEČAJ I LIKVIDACIJA PREDUZEĆA
Na sajtu Ministarstva ekonomije i privrednog razvoja
Republike Srbije, postavljen je tabelarni dokument „Pokretanje
postupka stečaja i likvidacije“, koji se sastoji iz dva dela:
1)
predlog za stečaj
2)
preduzeća za likvidaciju.
1)
Predlog za stečaj
Pregled obuhvata 75 preduzeća koja ne ispunjavaju svoje obaveze u
pogledu javnih finansija, pa je sledstveno tome, Fond za razvoj
Republike Srbije pokrenuo postupak za prinudnu naplatu svojih
potraživanja kod šest preduzeća, a poreska uprava Republike Srbije
za 69 preduzeća.
U navedenih 75 preduzeća u radnom odnosu je 2.116 zaposlenih.
Od navedenog broja preduzeća, 15 preduzeća zapošljava od 168 – 50
zaposlenih, 17 preduzeća zapošljava od 50 – 10 zaposlenih, 26
preduzeća od 9 – 1 zaposlenog, u 13 preduzeća nema zaposlenih u
radnom odnosu, a za 4 preduzeća ne postoji podatak.
U tim preduzećima 2.056 (97%) zaposlenih nije primalo svoju zaradu:
u jednom preduzeću od 1995. godine, u jednom od 1998. godine; u dva
preduzeća od 2000; u dva preduzeća od 2001. godine; u 11 preduzeća
od 2002; od 2003. godine 15 preduzeća: od 2004. godine, sedam
preduzeća; od 2005. godine u šest preduzeća; od 2006. godine u dva
preduzeća; od 2007. godine u tri preduzeća; od 2008. godine u šest
preduzeća; u 2009. godini u tri preduzeća; a nema podataka o
primanju zarada za sedam preduzeća.
U devet preduzeća, zaposleni su uredno primali svoje zarade.
2)
Preduzeća za likvidaciju
Od 2002 – 2009. godine, prema Zakonu o privatizaciji („Sl. glasnik
RS“ broj: 38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007 i 123/2007 – dr.zakon),
objavljeno je 3.825 javnih poziva za aukcije i 285 javnih poziva za
tendere, na kojima je ponuđeno 3.411 preduzeća za prodaju, od kojih
je 2.482 privatizovano: 109 putem tenderske prodaje i 1.713 putem
aukcijske prodaje. Pored toga, prodano je i 660 preduzeća putem
tržišta kapitala (prema poslednjem podatku koje nam je dostavilo
Ministarstvo za privredu i privatizaciju 25.02.2009. godine).
Kupoprodajni ugovori su raskinuti kod 16 prodaja
putem tendera, 376 prodaja putem aukcija, dok je kod tržišta
kapitala, prodato 122 preduzeća kod kojih su prethodno raskinuti
kupoprodajni ugovori.
Kako je određeni broj preduzeća ostao neprivatizovan,
navedena preduzeća se likvidiraju saglasno donetom Zakonu o izmenama
i dopunama Zakona o privatizaciji. Navedenim Zakonom je utvrđeno, sa
članom 4. da se menja član 14. Zakona o privatizaciji, tako da glasi:
„Za privatizaciju
neprivatizovanog društvenog kapitala javni poziv za učešće na javnom
tenderu, odnosno javnoj aukciji, mora da se objavi najkasnije do 31.
decembra 2008. godine.
Ako se javni poziv ne objavi u roku iz stava 1. ovog člana, Agencija
donosi rešenje o pokretanju prinudne likvidacije subjekta
privatizacije (u daljem tekstu: likvidacija).
Likvidacija subjekta privatizacije pokreće se i ako:
1) društveni kapital, odnosno imovina, subjekta privatizacije nije
prodat ni posle trećeg sprovedenog javnog tendera, odnosno javne
aukcije;
2) subjekt privatizacije nije podneo godišnji finansijski izveštaj
agenciji nadležnoj za vođenje Registra privrednih subjekata dve
godine uzastopno."
Isto tako, članom 5. pomenutog Zakona, odnosno
članom 14a. dopunjenog Zakona o privatizaciji, postupak likvidacije
subjekta privatizacije sprovodi Agencija.
U separatu dokumenta - tabeli „Preduzeća za
likvidaciju“, prikazana su preduzeća koja su ostala neprivatizovana,
a predviđeno je da se njihova privatizacija završi u skladu sa gore
citiranim izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, jer ista nisu
prodata, odnosno nisu mogla da budu prodata putem aukcija i tendera.
Pregled „Preduzeća za likvidaciju“, obuhvata 235
preduzeća u kojima radi 1.256 zaposlenih. Četiri navedena preduzeća
imaju od 100 – 50 zaposlenih, tri preduzeća od 49 – 10 zaposlenih, u
106 preduzeća radi manje od 10 zaposlenih, a 95 preduzeća su bez
zaposlenih u radnom odnosu.
U jednom od navedenih preduzeća, zarade se ne
isplaćuju od 1991. godine, u jednom od 1995. godine, u tri preduzeća
se zarade ne isplaćuju od 1996. godine, u jednom preduzeću od 1998.
godine, u pet preduzeća se zarada se isplaćuje od 1999. godine, u
dva preduzeća od 2000. godine, u četiri preduzeća od 2001. godine, u
17 preduzeća od 2002. godine, u 35 preduzeća od 2003. godine. U 37
preduzeća, se zarada ne isplaćuje od 2004. godine, u 10 preduzeća od
2005. godine, kod 9 preduzeća od 2006. godine, kod 17 preduzeća od
2007. godine, 23 preduzeća ne isplaćuju zarade od 2008. godine, 16
preduzeća ne isplaćuju zarade od 2009. godine.
Indikativno je da 164 preduzeća od navedenih 235
preduzeća, (69,8%), kod kojih se privatizacija sprovodi njihovom
likvidacijom, zarade nisu isplaćivale od 2002. godine, kada je
stupio na snagu Zakon o privatizaciji („Sl. glasnik RS“ broj:
38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007 i 123/2007 – dr.zakon). Do
ulaska u proces privatizacije po navedenom Zakonu, navedena
preduzeća su isplaćivala zarade svojim zaposlenima.
Za 14 preduzeća u kojima radi 25 zaposlenih, nema
podataka o isplatama zarada.
Kod 42 preduzeća zarada je uredno isplaćivana.
3)
Trgovinski sud
Prema izveštaju sačinjenom 1.07.2009. godine, u trgovinskim sudovima,
vodi se 613 aktivnih stečajnih postupaka na teritoriji Republike
Srbije, započetih po Zakonu o prinudnom poravnanju, stečaju i
likvidaciji („Sl. list SFRJ“ br. 84/89 i „Sl.list SRJ“ br. 37/93 i
28/96) i nastavljenih po Zakonu o stečajnom postupku („Sl. glasnik
RS“ broj 84/04 i 85/05), kao i pokrenutih po Zakonu o stečajnom
postupku.
Prema predmetnom izveštaju, vezano za privatnu imovinu, vodi se 783
stečajna postupka, koji u proseku traju dve godine i četiri meseca.
Vezano za društvenu imovinu, vodi se 515 predmeta, kod kojih
postupak traje prosečno tri godine i četiri ipo meseca.
Prema podacima na teritoriji Republike Srbije, zaključeno je 499
stečajnih postupaka, obustavljeno 186 postupaka, a pokrenuto 95.
U priloženom pregledu vidi se da većina postupaka traje više godina,
neki čak i preko deset. Od 1.298 ukupnih postupaka koji su aktivni,
zaključeni ili obustavljeni, kod 633 je proces trajao do dve godine,
a kod 665 od dve do četrnaest godina.
Kada je u pitanju društvena imovina, aktivno je 290 postupaka, a
kada je reč o privatnoj imovini, 323 postupka. Kod 499 postupaka
koji su zaključeni, 321 se odnosi na privatnu imovinu, a 178 na
društvenu imovinu. Istovremeno, obustavljeno je 186 postupaka, od
kojih 139 nad privatnom imovinom a 47 nad društvenom imovinom.
Od navedenih 1.298 postupaka, 29% se vodi za
područje Beograda, 10% za područje Valjeva, a 9,7% za područje
Subotice, itd.
Najveći broj postupaka je bio aktivan 2005. godine
(267 postupaka), a potom 2007. godine (199 postupaka). Ove 2009.
godine, u toku je 95 postupaka.
Prilog:
- sumarni pregled stečajnih postupaka po
vremenu trajanja i po teritoriji
Obrada materijala
Šef odeljenja
Ljuban Žigmund
dr
Rajko Kosanović
|
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
Industrijska proizvodnja
je u maju 2009. godine porasla na mesečnom nivou za 4,6% u
originalnoj seriji, a za 2,1% u desezoniranoj seriji.
Ovogodišnja industrijska proizvodnja je manja od prošlogodišnje za
19,5% u maju, a za 18,1% u periodu januar-maj.
Maj 2009. nije doneo promene u oceni dinamike industrijske
proizvodnje u Srbiji. Industrijska proizvodnja se nalazi duboko
ispod prošlogodišnjeg nivoa: proizvodnja celokupne industrije za 15%
do 20%, a proizvodnja prerađivačke industrije za punih 20%. Kriza
industrijske proizvodnje najviše se primećuje u rezultatima
prerađivačke industrije.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH
POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
Prosečna zarada u Republici Srbiji isplaćena sa porezima i
doprinosima, u aprilu 2009. godine, nominalno je veća za 7,3%, a
realno za 6,2% od zarade isplaćene u martu 2009. godine. Navedena
aprilska zarada nominalno je veća za 12,3% a realno za 3,8% u
odnosu na zaradu isplaćenu u aprilu 2008. godine.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa isplaćena u aprilu 2009.
godine, nominalno je veća za 7,3% a realno za 6,2% od iste takve
zarade isplaćene u martu 2009. godine. Navedena zarada nominalno je
veća za 12,3% a realno za 3,8% mereno prema zaradi iz aprila 2008.
godine.
Ako posmatramo ukupan period januar-april 2009. godine, možemo da
konstatujemo da je ukupna zarada isplaćena u tom periodu nominalno
za 12,4% veća, a realno za 2,8% veća od iste takve zarade isplaćene
u periodu januar-april 2008. godine.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI
2008. I
2009. GODINE
U
januaru mesecu 2009. godine vrednost prosečne potrošačke korpe
iznosila je 34.874,93 dinara, a minimalne potrošačke korpe 21.996,60
dinara. U januaru mesecu 2009. godine za kupovinu prosečne
potrošačke korpe bila je potrebna 1,21 prosečna neto zarada, a za
kupovinu minimalne potrošačke korpe 76% prosečne neto zarade.
U odnosu na januar 2008. godine u januaru 2009.
godine vrednost prosečne potrošačke korpe povećana je za 14,5%, a
minimalne potrošačke korpe 14,3%.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
PREGLED OSNOVNIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA
U REPUBLICI SRBIJI U PERIODU JANUAR-FEBRUAR
2009. GOD.
Osnovne
tedencije u privredi Republike Srbije uglavnom se pogoršavaju. U
januaru i februaru 2009. godine, produbljuju se opadajuće tedencije
svih agregata realnog sektor
Tedencije privrednih kretanja u Republici Srbiji u skladu su sa
tendencijama u užem i širem okruženju, sa izuzetkom u kretanju cena.
Naime, prva dva meseca 2009. godine u Republici Srbiji obeležena su
jačanjem inflacije, dok je pad privredne aktivnosti u svetu praćen
slabljenjem inflacije.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
FEBRUARSKI
PREGLED MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA
Pravni i ekonomski tim SSSS načinio je najnoviji „Prikaz
osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Republici
Srbiji u 2008. i 2009. godini“.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
26. januar 2009.
JANUARSKI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
Najnoviji„Prikaz
osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Republici Srbiji u 2007. i
2008. godini“. Za eventualne dodatne informacije
potrbno
je
obratiti
autorima dr
Rajku
Kosanoviću,
mr
Sanji
Paunović
ili
Ljubanu
Žigmundu
na adrese naznačene na kraju
dokumenta u .pdf extenziji.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
Prikaz osnovnih makroekonomskih
pokazatelja u Republici Srbiji u 2007. i 2008. godini“.
Preuzmi
POKAZATELJE
(.pdf)
|
|
OSNOVNI
MAKROEKONOMSKI
POKAZATELJI
U
REPUBLICI
SRBIJI
U avgustu 2008. godine prosečna bruto zarada iznosila je 46.222
dinara (ili 570,15 evra), a prosečna neto zarada 33.131 dinar (ili
408, 67 evra).
U
periodu jul-decembar 2008. godine minimalna zarada neto po radnom
času iznosi 78,00 dinara, odnosno za 174 radna časa iznosi 13.572
dinara. Prosečna penzija za kategoriju zaposlenih u avgustu 2008.
godine iznosila je 19.020,00 dinara ili 57,41% prosečne mesečne neto
zarade u Republici.
U
avgustu 2008. godine prosečna potrošačka korpa vredela je 32.692,40
dinara, a minimalna 21.038,79 dinara.
U avgustu 2008. godine kod Nacionalne službe za
zapošljavanje registrovano je 733.679 nezaposlenih lica, a stopa
nezaposlenosti je iznosila 24,08%.
opširnije
|
|
OSNOVNI
MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U REPUBLICI SRBIJI ZA 2007. GODINU
1)
Visina
prosečne zarade u Republici Srbiji u decembru mesecu
2007. godine iznosila je
48.122
dinara,
a zarada bez poreza i doprinosa je bila 34.471 dinara.
2)
Troškovi života
u decembru viši su u odnosu na novembar 2007. godine za
1,5%, a cene na malo su više za 1,3% (cene roba su
više za 1,7%, a cene usluga za 0,3%).
-
Cene poljoprivrednih proizvoda u decembru 2007. godine u odnosu
na prethodni mesec više su za 3,7%.
-
Cene industrijsko prehrambenih proizvoda u proseku su više za
2,3%. Zabeleženo je povećanje cena brašna, hleba, mleka i
mlečnih proizvoda, jestivog ulja i maslaca.
-
Cene pića u proseku su povećane za 0,6%.
-
Cene duvana u proseku su povećane za 5,7%.
-
Cene industrijsko neprehrambenih proizvoda u proseku su više za
0,9%. U ovoj grupi proizvoda zabeležen je rast cena derivata
nafte.
-
Cene ostalih proizvoda nisu se znatnije menjale.
-
Cene usluga u proseku su povećane za 0,3%.
3)
Prosečna
potrošačka
korpa
prema podacima Republičkog
zavoda za statistiku,
u
decembru
2007.
godine
je koštala
30.109,68
dinara,
a
minimalna potrošačka
korpa
18.991,52
dinara.
4)
Prosečan
broj zaposlenih
u
novembru
2007.
godine
je bio
1.994.727
lica, a registrovano je
785.061
nezaposlenih lica. U
odnosu na prethodni
mesec nezaposlenost je smanjena za
1,5%
ili za
12.156
lica.
5)
Industrijska proizvodnja u Republici
Srbiji, u decembru 2007. godine je veća za
14,1% u odnosu na
prosek 2006. godine i manja je za 0,2% u odnosu na
decembar
2006. godine. U 2007. godini u odnosu na
2006. ostvaren je rast industrijske proizvodnje za 3,7 odsto.
6)
Od 2002. godine do 15. novembra
2007. godine u Republici Srbiji je privatizovano 2.104
preduzeća.
7)
U
Republici Srbiji
u
novembru
2007.
godine bilo je
ukupno
1.287.459
korisnika penzija,
čija
je prosečna
penzija iznosila
16.013
dinara.
Prosečna
penzija koju prima korisnik preko svog
čeka
u Republici Srbiji,
iznosila je
54,5%
prosečne
zarade
bez poreza i doprinosa.
8)
Stupanjem na snagu
Zakona o radu
«Sl.glasnik
RS»
br.
24/05
i
61/05
prestao je da važi
Opšti
kolektivni ugovor,
36
posebnih kolektivnih ugovora i
5
pojedinačnih
kolektivnih ugovora.
Trenutno ima 9 važećih
kolektivnih
ugovora,
1 poseban kolektivni ugovor čije
se
objavljivanje očekuje
i
12 važećih
kolektivnih
ugovora
javnih
preduzeća
i korisnike koji se finansiraju iz budžeta.
|
Minimalna zarada
Socijalno – ekonomski savet Republike Srbije je na
osnovu člana 112. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“,
br. 24/05 i 61/05) dana 31.01.2008. godine doneo
Odluku
o minimalnoj zaradi
(„Sl. glasnik RS“, br. 11/08), prema kojoj
minimalna zarada za period januar-jun 2008. godine
iznosi 70,00 dinara (neto) po radnom času.
Shodno stavu 2. člana 111. Zakona o radu, BEZ OBZIRA
NA KOJI PRETHODNI MESEC SE ISPLATA MINIMALNE ZARADE
ODNOSI, obračun i isplata se vrši u visini minimalne
zarade važeće na dan isplate. |
TABELE
ZARADE:
-
Prosečne bruto zarade po zaposlenom u Republici
Srbiji
|
OPIS |
Bruto zarade |
|
XII/06 |
X/07 |
XI/07 |
XII/07 |
Ind.
6:5 |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
|
Rep.
Srbija |
Ukupno |
41.294 |
40.082 |
41.010 |
48.122 |
117,34 |
|
Privreda |
36.733 |
37.284 |
38.284 |
42.971 |
112,24 |
|
Vanpriv. |
50.824 |
45.504 |
46.236 |
57.913 |
125,26 |
|
OPIS |
NETO zarade |
|
XII/06 |
X/07 |
XI/07 |
XII/07 |
Ind.
6:5 |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
|
Rep.
Srbija |
Ukupno |
41.294 |
40.082 |
41.010 |
48.122 |
117,34 |
|
Privreda |
36.733 |
37.284 |
38.284 |
42.971 |
112,24 |
|
Vanpriv. |
50.824 |
45.504 |
46.236 |
57.913 |
125,26 |
PENZIJE : Broj
korisnika i zakonski iznosi penzija u
2006. godini i
oktobru 2007. godine
|
Korisnik penzije |
-u 2006.
godini |
- u
novembru
2007. godine |
|
Broj korisnika |
Prosečna penzija u
din. |
Broj korisnika |
Prosečna penzija u
din. |
|
Starosna
penzija |
607.533 |
16.874 |
635.647 |
18.768 |
|
Invalidska
penzija |
350.166 |
13.218 |
341.428 |
14.801 |
|
Porodična
penzija |
309.875 |
10.417 |
310.384 |
11.704 |
|
Ukupno |
1.267.574 |
14.285 |
1.287.459 |
16.013 |
GRAFIKONI
-
POTROŠAČKA KORPA
Struktura
potrošačke korpe, novembar 2007. godine

-
NEZAPOSLENOST
Nezaposlenost
prema godinama starosti,
novembar 2007. godine

Struktura
nezaposlenosti prema stručnoj spremi,
novembar 2007.g

strana 1 | strana 2
| strana 3 |
|
|