Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović ukazao je da su zaposleni u Srbiji danas daleko od dostojanstvenog rada i izrazio nadu da ćemo u nekoj budućnosti moći da govorimo da većina radnika ima dostojanstvenu platu i da od nje može normalno da živi.
Govoreći na okruglom stolu, pod nazivom „Dostojanstven rad u uslovima pandemije“, koju je Savez organizovao u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert, Orbović je rekao da je prosečna plata koja, doduše, raste poslednjih godina, i dalje 20 odsto niža od potrošačke korpe dok, istovremeno, čak oko 70 odsto zaposlenih ima nižu platu od vrednosti te korpe.
Dok se u Evropi standard građana poredi u odnosu na samo jednu potrošačku korpu, u Srbiji pored prosečne, postoji i minimalna potrošačka korpa, „a mi ni tu minimalnu nismo dosegli, jer je minimalac za 20 odsto manji od vrednosti te korpe“, kazao je Orbović.
Prema njegovim rečima, postavlja se pitanje zašto nam nisu veće plate, da li zato što slabo radimo ili zato što poslodavci loše posluju.
“A, evo i odgovora. Plate su u proteklih pet godina porasle za 22 odsto, dok su profiti, u istom periodu, porasli za čak 285 odsto”!.
“Zašto se deo tog profita ne podeli sa zaposlenima, jer kada poslodavac ima problema u poslovanju sudbinu firme dele i zaposleni, koji tada primaju minimalac”, zapitao se Orbović, istakavši da je u Evropskoj uniji cilj, a to su već mnoge zemlje postigle, da 60 odsto prosečne zarade bude minimalna zarada.
On je pohvalio vlast da je, svojim merama, dobro odreagovala tokom pandemije, vodeći brigu, prvenstveno o poslodavcima ali, samim tim, i o radnicima.
“Isplatom minimalnih zarada, uz zabranu otpuštanja, država je pomogla preduzećima da opstanu”, zaključio je Orbović.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka I socijalna pitanja, Zoran Đorđević, rekao je da radnici, svojim radom, treba da se bore za dostojanstven rad, kao i da “građani Srbije previše očekuju od države, umesto da se, kao što je to rekao Kenedi, pitaju šta to oni mogu da učine za državu”.
“Naš cilj je da uredimo ambijent po meri naših građana, kako bi i radnici i poslodavci bili zadovoljni”.
Prema njegovim rečima, Srbija je predložila Generalnoj skupštini UN da i 2020. bude godina solidaranosti i saradnje.
“Ali, s obzirom na to da svako gleda sebe, i Srbija mora da, vodeći odgovornu politiku, nastavi da podiže standard svojih građana, a u tom cilju i da dostigne vrednost minimalca i minimalne potrošačke korpe”.
“Jer, minimalna zarada treba da bude izuzetak, kako je to i predviđeno zakonom, a ne pravilo koje je, nažalost, zaživelo u našoj zemlji. Isplatom minimalca poslodavac je čist pred zakonom, ali nije pred zaposlenima i zato to treba da se promeni”, naglasio je minister Đorđević.
Profesor katedre Medicine rada Medicinskog fakulteta u Beogradu i prorektor Univerziteta u Beogradu, dr Petar Bulat, istakao je da samo zdrav radnik može stvoriti novu vrednost za poslodavca i društvo u celini.
Prema njegovim rečima, iako je još krajem januara bilo jasnih najava za pandemiju, relativno mali broj radnih organizacija ju je dočekao spremno. Tome su doprineli negativno iskustvo sa prethodnim najavama pandemije, nedovoljno “pravih informacija” o mogućim merama zaštite i kontradiktorne informacije u medijima.
Za razliku od malih i srednjih preduzeća, veliki sistemi su se dobro organizovali i spremni su dočekali pandemiju, u čemu im je, doduše, pomogla i država.
Govoreći o izazovima rada od kuće, profesor Bulat je naveo da svega 25 odsto zaposlenih u Engleskoj ide na posao, dok svi ostali rade od kuće.
“To će biti veliki izazov i u Srbiji, jer su mnogi poslodavci doneli odluku da deo zaposlenih radi od kuće. Ali, taj rad je nedovoljno regulisan, jer se postavlja pitanje radnog vremena, opreme za rad, ergonomije radnog mesta, zdravlja i bezbednosti na radu, kao i povreda na radu”, ukazao je on.
“Ipak, iako je epidemija prouzrokovala dosta negativnih posledica, iskustva do kojih smo tokom nje došli su od neprocenjive vrednosti. Organizacije koje ih ugrade u svoje poslovanje u velikoj meri će se lakše boriti sa narednim pandemijama i drugim sličnim izazovima do kojih će nesumnjivo dolaziti u sve kraćim ciklusima”, zaključio je profesor Bulat.
Šef katedre za higijenu sa medicinskom ekologijom na Medicinskom fakultetu u Beogradu, profesor dr Goran Belojević, govoreći o sadržaju potrošačke korpe, ukazao je na značaj kvalitetne ishrane radnika i građana uopšte.
On je, na osnovu zdravstvenih merila neophodnih za fiziološki minimum, izračunao da minimalno za hranu za tri osobe treba izdvojiti 195,4 dinara dnevno, što je na mesečnom nivou 17.586 dinara.
“S obzirom na to da minimalna potrošačka korpa vredi 16.750 dinara, to je dovoljno za 28,5 dana u mesecu, što znači da tročlana porodica mora godišnje, uz maksimalno ekonomisanje, da gladuje ukupno 18 dana”, rekao je profesor Belojević, upozorivši da, nedovoljan unos hranljivih materija u dužem periodu ugrožava mentalno, fizičko i socijalno zdravlje stanovništva Srbije.
Predsednica Sekcije mladih SSSS Ružica Grabovac-Marković predstavila je rezultate Ankete o promenjenim uslovima rada mladih tokom epidemije korona virusa u Srbiji i regionu bivše Jugoslavije.
S obzirom na to da su mladi radnici posebno osetljiva grupa na tržištu rada, Sekcija mladih želela je da ustanovi u kojoj su meri izmenjeni uslovi za rad tokom pandemije uticali na položaj, pre svega mladih radnika. Uz podršku sindikalnih centrala iz regiona bivše Jugoslavije, sprovedena je anonimna onlajn anketa na uzorku od 450 ispitanika. Sindikati su izradili i osvrt na situaciju u društvu i privredi od uvođenja posebnih mera do kraja juna tekuće godine.
Utvrđeno je da su među najvećim promenama za mlade radnike bili: prelazak na rad od kuće, upotreba dezinfekcionih sredstava i ličnih zaštitnih sredstava (maski, rukavica, vizira...), a manji broj ispitanika, izuzev većih odstupanja u Sloveniji, prijavio je da je došlo do smanjivanja zarada, značajnijeg umanjenja radnih sati i gubitka radnog mesta.
Karakteristično je u svim zemljama značajno veći optimizam u vezi sa sopstvenom budućnošću nego sa očekivanjima za društvo. Mladi su još jednom naglasili da im je potrebna sigurnost zapošljavanja kako bi planirali budućnost u svojim zemljama. Preporuke sindikata su, između ostalog, da je potrebno obezbediti sistemsku podršku položaju mladih, podsticanje kvalitetnog obrazovanja, dostojanstven rad, veće učešće mladih u odlučivanju o društvu, i drugo.
Sekretar Veća SSSS, Zoran Mihajlović, koji je vodio skup, pročitao je pismo generalnog sekretara Međunarodne konfederacije sindikata, Šaran Barou, koja je uputila predsedniku SSSS povodom Svetskog dana dostojanstvenog rada.
Mihajlović je, zaključujući skup, upozorio da ćemo već početkom naredne godine osetiti prave posledice pandemije, među kojima su i moguća masovna otpuštanja.
Izazov će biti I novi vidovi rada, kao što su rad od kuće, I sa svim tim problemima će se suočiti radnici I sindikati u narednom period, rekao je on.